Očuvana barokna baština

Varaždinske vizure, njegove palače i crkve, ulice i trgovi, koji ovaj grad čine tako jedinstvenim, zorno svjedoče o
njegovoj bogatoj prošlosti dugoj gotovo devet stoljeća. One svjedoče o bogatstvu njegove materijalne i duhovne
kulture, ali i o ljubavi generacija njegovih građana prema svome gradu, koja se ogleda i u svijesti o potrebi
očuvanja i zaštite takve urbane sredine.

Varaždinske crkve i kapele

Župna crkva svetog Nikole
Najstarija varaždinska crkva, čija povijest seže i prije prvog
spominjanja grada 1181. godine. Današnji izgled dobila je
1771. godine, a posebno ju krasi drveni oltar s velikom
slikom sv. Nikole – zaštitnika grada Varaždina

Varaždinska katedrala
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, koju su u 17.
stolgjeću sagradili isusovci, jedna je od najljepših sakralnih
građevina iz razdoblja baroka u kontinentalnoj Hrvatskoj. Unutrašnjost crkve
ima neprocjenjivu povijesnu i umjetničku vrijednost. U crkvi se održavaju
koncerti Varaždinskih baroknih večeri.

Franjevačka crkva
Sagrađena 1657. godine, na mjestu
stare franjevačke crkve, u
«baroknom slogu». Posebno ju krasi veliki oltar posvećen svetom Ivanu
Krstitelju te bogato ukrašena propovjedaonica. Njen je toranj, visok 54,5 metara
– najviši toranj u gradu

Uršulinska crkva
Jedan od najvrjednijih arhitektonskih spomenika baroka u
Hrvatskoj. Gradnja crkve i samostana sestara uršulinki
završena je 1729. Crkvu, posvećenu rođenju Isusovom,
posebno krasi vitki toranj – najskladniji među tornjevima varaždinskih crkava.

Crkva svetog Florijana

Ovu su zavjetnu crkvu, sagrađenu 1669. godine, građani Varaždina
posvetili svetom Florijanu – zaštitniku od požara. Sveti
Florijan je, zahvaljujući Miljenku Stančiću, jedna od najprepoznatljivijih vizura Varaždina.

Kapucinska crkva
Posvećena na čast Presvetom Trojstvu crkva je milodarima
varaždinskih župljana izgrađena 1706. godine. U samostanskoj knjižnici čuvaju se mnoge rijetke knjige, među kojima je i 16 inkunabula.

Crkva svetog Vida
Na mjestu crkve posvećene svetom Vidu izgrađena je jedna od
najstarijih varaždinskih crkava, koja se spominje još 1454. godine. U više je
navrata stradala u požarima koji su često pustošili Varaždinom. Njen je glavni
oltar posvećen 1760. godine.


Kapela svetog Fabijana i Sebastijana
Zavjetnu kapelu posvećenu mučenicima Fabijanu i
Sebastijanu Varaždinci su u Optujskoj ulici podignuli kako
bi se grad zaštitio od kuge koja se u okolici Varaždina
pojavila 1680. godine.

Kapela svetog Roka
Na južnom prilazu gradu kapelu posvećenu svetom Roku
Varaždinci su sagradili 1715. kako bi zahvalili što je grad
ostao pošteđen epidemije kuge koja je izbila u Ugarskoj.


Pravoslavna crkva
Crkva posvećena svetom Đorđu izgrađena je 1884. godine
u historicističkom stilu, a opremljena je vrijednim crkvenim
inventarom.

Varaždinske kuće i palače

Gradska vijećnica
«Kamena kuća» na glavnom gradskom trgu, koju je
markgrof Juraj Brandenburški darovao Varaždincima 1523.
godine, jedan je od prepoznatljivih simbola Varaždina i svakako jedna od
najstarijih gradskih vijećnica u Europi. Već gotovo pola milenija sjedište je civilne vlasti u gradu Varaždinu.

Stari grad
Varaždinska srednjovjekovna utvrda najznačajnija je povijesna
građevina Varaždina, čija povijest seže još u 13. stoljeće. U 16. stoljeću
pregrađen je u renesansni dvorac s okruglim kulama okruženim bedemima i grabištima. U svojoj dugoj povijesti pripadao je mnogim plemićkim obiteljima, a 1925. godine u njemu je uređen Gradski muzej.

Kula Stražarnica
Završena u drugoj polovici XVI. stoljeća, ulazna kula
jedan je od najupečatljivijih zdanja koje svjedoči o važnom položaju grada u
vrijeme turskih osvajanja. Kula je stradala u bombardiranju 1945. godine i tek
joj je 1995. godine vraćen prvobitni izgled.


Županijska palača
Gradski magistrat sedamdesetih godina 18. stoljeća gradi ovu palaču u rokoko stilu na mjestu zgrada varaždinskog generalata. Stradala je u velikom požaru, kroz stoljeća je obnavljana i pregrađivana, da bi joj tek u ovom tisućljeću vraćen originalni izgled. Danas je u palači sjedište Varaždinske županije.

Dom grofova Drašković na glavnom
gradskom trgu u drugoj polovici

  1. stoljeća dobiva današnji oblik s baroknom fasadom. U palači je zasjedao
    Hrvatski sabor, a od 1767. godine ovdje je sjedište imalo Kraljevsko
    namjesničko vijeće.

Palača Patačić
Dvokatnu palaču s prekrasnim
portalom sagradio je 1764. godine
grof Franjo Patačić. Izvanredni je primjer rokokoa i jedna od rijetkih takve vrste
u Europi. Krasi ju lijepi erker na pročelju u Gundulićevoj ulici.

Palača Prašinski – Sermage
Kuća varaždinskog tridestničara i
podžupana Prašinskog u 18. stoljeću
prelazi u posjed grofa Sermage koji ju preuređuje u elegantnu baroknu palaču
s balkonom. U palači je smještena Galerija starih i novih majstora koja u
fundusu ima više od 5.300 umjetnina.

Palača Keglević
Suvremenici su ovu baroknu palaču
koja je izgrađena uz sjeverni
gradski bedem u 17. stoljeću ubrajali među najljepše gradske palače. Danas je u
njoj smješten Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti.

Dvokatna zgrada Zakmardijeva
sjemeništa dovršena je 1672.
godine, zahvaljujući protonotaru Kraljevstva hrvatskog Ivana Zakmardija, čijom
je imovinom financirana zaklada koja je skrbila «o konviktu u kojem su
opskrbu imali siromašni a valjani učenici Isusovačke gimnazije».

Palača Erdödy
Sagrađena u stilu terezijanskog
baroka ova je varaždinska palača
grofova Erdödy danas važno mjesto kulture grada. U njoj je dom pronašla
Glazbena škola Varaždin.
Palača Patačić – Putar
Izgrađena kod južnih gradskih vrata
ova palača s skladnim uglovnim
erkerom svoj sklad duguje domaćem majstoru. Uz obilježja kasnog baroka
ova varaždinska palača ima i forme klasicizma.

Palača Erdödy
Sagrađena u stilu terezijanskog
baroka ova je varaždinska palača
grofova Erdödy danas važno mjesto kulture grada. U njoj je dom pronašla
Glazbena škola Varaždin.
Palača Patačić – Putar
Izgrađena kod južnih gradskih vrata
ova palača s skladnim uglovnim
erkerom svoj sklad duguje domaćem majstoru. Uz obilježja kasnog baroka
ova varaždinska palača ima i forme klasicizma.

Palača Zagrebačkog Kaptola
Barokna jednokatnica s lijepim portalom svakako je
jedna od najvrjednijih djela barokne arhitekture
kontinentalne Hrvatske.

Vila Bedeković
Vilu na južnom gradskom grabištu
izgrdio je gradski fizik Vilim Müller,
kojemu grad ima zahvaliti uređenje gradskog šetališta 1838. godine. Ban
Koloman Bedeković preoblikovao ju je u stilu kasicizma

Varaždinsko groblje

Tu su tiha i skladna skrovišta, u kojima se samo naslućuje boravište mrtvih… Varaždinsko groblje je kao cvjetna
bašta, pun sjenica, koje su u stanju pružiti novi dom dragim nestalima, ali i
odmor i utjehu onima koji su ostali… – napisao je o varaždinskom groblju
Herman Haller, njegov upravitelj kojemu Varaždinci imaju zahvaliti što je
njihovo posljednje počivalište jedinstveni spomenik parkovne arhitekture i
jedno od najljepših groblja Europe.
Po uzoru na versajsku i bečku parkovnu arhitekturu Haller početkom 20.
stoljeća započinje uređenje grobljanskih aleja, sadnju tuja, čempresa i ukrasnog grmlja, čime groblje pretvara u jedinstveni spomenik prirode.
Najstariji nadgrobni spomenik u starom dijelu groblja kojeg Varaždinci zovu – pekel, podignut je na grobu glazbenika Johana Galina, a svakako najveću umjetničku vrijednost ima – Žalobna povorka, rad kipara Roberta Frangeša Mihanovića.
Na varaždinskom groblju vječno su počivalište našli mnogi poznati i zaslužni Varaždinci, od kojih svakako valja spomenuti znamenitog slavista Vatroslava Jagića, skladatelja Antuna Padovca, prirodoslovca Adolfa Jurinca, varaždinskog pjesnika Zvonka Milkovića, paleontologa Stjepana Vukovića, i slikare Ivu Režeka i Miljenka Stančića.